Zavičajni muzej u Dvorcu kralja Nikole
Enterijer i stalna muzejska postavka u neoklasičnom dvorcu s kraja 19. vijeka.
Mjesto susreta obrazovanja, kulture i tradicije
Nikšić i njegova okolina su bili naseljeni još od vremena Neandertalaca iz Crvene Stijene. U gotovo 50.000 godina dugoj istoriji ovaj prostor je bio dom brojnim praistorijskim, antičkim i srednjevjekovnim zajednicama.
Zavičajni muzej Nikšić baštini reprezentativne kolekcije predmeta u arheološkoj, istorijskoj, etnološkoj i umjetničkoj zbirci. Muzej se nalazi u neoklasičnom Dvorcu kralja Nikole s kraja 19. vijeka.
Ekspozicioni plan je razvijen u saradnji sa kustoskim timom. Kombinovan linearno-hronološki narativ sa izdvojenim fokalnim tačkama i temama iz lokalne istorije vodi posjetioca kroz zgradu.
Postavka koja uči
Projekat stalne postavke na savremen način ispunjava napredne uslove čuvanja, prezentacije i promocije baštine. Jedan od primarnih ciljeva jeste edukativna uloga.
Kako su se susreli Neandertalci i savremeni ljudi na Crvenoj Stijeni? Kako izgleda prva mapa puteva Nikšića i okoline? Kako se živjelo na Onogoštu? Teme postavke nalaze se u kurikulumima osnovnih i srednjih škola, pa se očekuje da će mladi biti među najčešćim posjetiocima.
Legat Ilije Šobajića
Na nivou prizemlja planirane su stalne postavke najreprezentativnijih eksponata iz umjetničkih zbirki. Hod kroz postavku odvija se nelinearno, kao kroz svojevrsnu pinakoteku.
U prostoriji 6 izlaže se legat umjetnika Ilije Šobajića, koji uključuje gotovo 1000 predmeta. Djela, lični predmeti i fotografije izloženi su u vitrini koja kombinuje vertikalnu i horizontalnu postavku, sa postamentima i sopstvenom rasvjetom.
Izložba skulptura
Fond zbirke skulptura izlaže se na slobodnostojećim postamentima, dok su najreprezentativniji predmeti u posebno oblikovanim vitrinama u nišama. Svaka niša je obložena metalom u tonu koji odgovara skulpturi.
Posjetioci će vidjeti neke od najreprezentativnijih skulptura Pavla Pejovića, Mija Mijuškovića, Krsta Andrijaševića i Branka Tomanovića.
Legat Petra Lubarde
Prostorom dominira nedavno konzervirana i restaurirana monumentalna slika Trinaestojulski ustanak, dimenzija 5,50 x 2,48 m. Ispred slike je klupa za odmor i kontemplaciju, kako je uobičajeno kod izlaganja djela ovako velikog formata.
Biblioteka, čitaonica i kafe bar
Prostorija 14 je staklenim panelom podijeljena na biblioteku i čitaonicu. Pregrada je reverzibilna i ne narušava izvorni prostorni koncept objekta. Mjesta za istraživače smještena su ispod prozorskih niša, uz prirodnu svjetlost.
Prostorija 15 je kafe bar za odmor između obilazaka. Enterijer ne odstupa od muzeološke estetike objekta, već je nadopunjuje diskretnim tonovima i jednostavnim formama.
Kameno, bronzano i gvozdeno doba
Putovanje kroz istoriju Nikšića počinje na spratu, u centralnom prostoru od gotovo 90 m². Posjetiocima se prvo predstavlja prirodna istorija i paleontologija, zatim kameno, bronzano i gvozdeno doba.
U jednom uglu je manja postavka posvećena gvozdenom dobu, sa naoružanjem, opremom i nakitom ilirskih plemena, u kosoj slobodnostojećoj vitrini.
Crvena Stijena
Predmeti sa paleolitskog nalazišta Crvena Stijena izloženi su u vertikalnim vitrinama, raspoređeni po horizontima i slojevima iz kojih potiču. Tako posjetilac lakše čita hronologiju praistorije.
U prostoriji 5 su eksponati Neandertalaca, a u prostoriji 6 artefakti savremenih ljudi. Poveznica između prostorija simbolički oslikava susret ove dvije vrste ljudi. Istraživanja na lokalitetu traju, pa se postavka može dopunjavati.
Rimski period, srednji vijek i istorijsko-umjetnička zbirka
Vrhunac ove cjeline je rimska kamena tabla sa takozvanom Pojtingerovom mapom puteva, prikazana u vertikalnoj projekciji na zidu. Tu su i rimski, vizantijski i srednjovjekovni novac i eksponati vezani za tvrđavu Onogošt.
U susjednoj prostoriji 9 je istorijsko-umjetnička zbirka sa dijelom numizmatičke kolekcije.
Promenada
Veliki zastakljeni hodnik tretiran je kao kičma postavke i spojnica između tema. Tu je dio priče o samom Dvorcu, a na plafonu konzerviran i rekonstruisan originalni luster.
Važna tačka Promenade je priča o arhitekti Josipu Sladeu, autoru prvog urbanističkog plana Nikšića i projektantu i graditelju Dvorca kralja Nikole.
Istorijska zbirka i crnogorska kuća
Priča o nacionalnoj istoriji nastavlja se kroz zastave u zidnim vitrinama, puške i sablje u vertikalnim projekcijama i odlikovanja u podnim vitrinama. Među jedinstvenim predmetima je oružje vezano za Grahovačku bitku i sablja vojvode Mirka Petrovića.
Prostorija 12 je reimaginacija enterijera tradicionalne crnogorske kuće. Multimedija oživljava scenu projektovanim sjenkama, zvukom gusala i dječjom grajom, a posjetioci mogu sjesti na rekonstruisane tronošce.
Etnografska zbirka
Posljednja prostorija od gotovo 90 m² nosi raznovrsnu etnografsku građu. Manji predmeti su u samostojećim vitrinama, a reprezentativni primjeri crnogorske narodne nošnje u velikim zidnim vertikalnim vitrinama.
Tekst je preuzet iz kataloga projekta „Dvorac kralja Nikole u Nikšiću — enterijer i muzejska postavka“, Studio Prostor d.o.o. Podgorica, novembar 2025.
Autori projekta: Prof. dr Goran Radović, CPhD David Radović, CPhD Sofija Gazivoda. Radni tim: Maja Marović, dr Miloš Spasić.